Argentina

Argentina, država u Južnoj Americi; 2 780 400 km², 38 747 000 st. Gl. grad Buenos Aires; veći gradovi: Rosario, Córdoba, La Plata, Santa Fé, San Miguel de Tucumán. Između Anda na Z, Atlantskog oceana na I i Patagonskoga ravnjaka na J pruža se golema ravnica pampa. U S dijelu rijeke pripadaju sustavu La Plate, u J dijelu (Colorado, Chubut, Rio Negro) utječu samostalno u Atlantski ocean. Klima na S tropska i suptropska, u ostalim dijelovima umjerena. Vegetacija uglavnom kserofitna. Stanovnici eur. podrijetla; ima Indijanaca i crnaca. Uzgaja se pšenica, kukuruz, krumpir, šećerna trska, vinova loza, pamuk, suncokret, kikiriki, riža, voće, maté. U stočarstvu ponajviše goveda i ovce. Ribarstvo. Prehrambena (goleme klaonice, tvornice mesnih konzerva, mlinovi), kem., tekst., metalna ind.; crna i obojena metalurgija; ležišta nafte i prirodnoga plina. Gl. luke: Buenos Aires, Bahía Blanca, Rosario, Santa Fé. – A. je 1516. otkrio J. Díaz de Solis. Španjolac P. de Mendoza utemeljio je 1536. naselje na mjestu današnjega Buenos Airesa. Od 1776. Buenos Aires je gl. grad španj. potkraljevstva La Plata (područje današnje A., Paragvaja, Urugvaja i Bolivije). Potkraj 18. st. ojačao je pokret za neovisnost, 1810. protjeran je španj. potkralj, a 1816. J. J. de San Martín proglasio je u Tucumánu neovisnost zemlje; ubrzo su izbile borbe između federalista i unitarista. Unitariste je na vlasti zamijenio 1829. federalist J. M. de Rosas. A. je 1853. donijela ustav, koji je i danas na snazi. S Brazilom i Urugvajem ratovala 1865–70. protiv Paragvaja. Useljavanje u A. znatno je poraslo potkraj 19. st. U I. svj. ratu A. je bila neutralna, a u II. svj. ratu održavala je diplomatske odnose sa silama Osovine sve do 1945. God. 1946–55. na vlasti je populist J. Perón, vođa Nacionalnorevolucionarne stranke (peronisti). Nakon državnog udara 1955, više je smjena vlasti; na izborima 1973. pobijedila je peronistička stranka, pa se Perón vratio iz izbjeglištva i postao predsjednikom. Nakon njegove smrti (1974) naslijedila ga je supruga Maria Estela Perón. Nju je s vlasti svrgnula voj. hunta generala J. Videle, koji je progonio polit. protivnike i provodio drž. teror. General L. Galtieri 1982. uveo je zemlju u rat s Velikom Britanijom za Falklande (Malvine); nakon voj. poraza, novi predsj. general R. Bignone provodio je reforme. Na izborima 1983. pobijedio je R. Alfonsín, vođa Radikalne stranke (Galtieri i drugi vođe hunte osuđeni su 1986. i zatvoreni). Na izborima 1989. pobijedili su peronisti; predsj. je postao Carlos Saúl Menem (na vlasti do 1999). Višegodišnji pogranični spor s Čileom riješen je 1994. Dugotrajna ekon. kriza završila je potkraj 2001. financ. slomom (vanjski dug od 155 mlrd. USD) te masovnim nemirima. 2003–07. predsj. je Néstor Carlos Kirchner, a od 2007. njegova supruga Cristina Férnandez de Kirchner (reizabrana 2011).