Angola

Angola, država u JZ Africi; 1 246 700 km2, 15 941 000 st., od čega na eksklavu Cabindu otpada 7239 km2 i 163 000 st. Gl. grad Luanda. U unutrašnjosti visočje Serra do Humbe (2620 m), uz atlantsku obalu nizina; obala slabo razvedena. Klima tropska; u S i sr. dijelu 2 kišna i 2 suha razdoblja. Gl. rijeke: Kasai, Zambezi s pritokom Cuando, Cubango (Okavango), Cunene i Cuanza. U unutrašnjosti savana i stepa, na J pustinja (Namib), na Z pristrancima gorja trop. šuma. Stanovnici Bantu‑crnci, Bušmani, pigmejci i mješanci. Uzgaja se pamuk, šećerna trska, uljna palma, duhan, kikiriki, kava, kaučukovac, kukuruz, riža, pšenica; stočarstvo (goveda, koze, ovce i svinje). Ribarstvo. Ležišta dijamanata, željezne, bakrene i manganove rude, nafte i plina. Nekoliko šećerana, tvornica piva, uljara; ind. duhana i cementa; rafinerija nafte. Veće luke: Lobito, Luanda, Namibe. – Samostalna država od 15. st.; od 16. st. pod vlašću Portugalaca. Od 1950‑ih traje pobuna protiv port. vlasti; vodeće gerilske snage imaju Narodni pokret za oslobođenje Angole (MPLA), koji predvodi A. Neto, te Nacionalna unija za potpunu nezavisnost Angole (UNITA), pod vodstvom Jonasa Savimbija. Neovisnost je ostvarena 1975, A. Neto postaje predsj. (nakon smrti 1979. zamijenio ga je J. E. dos Santos). Protiv vladajućega režima MPLA borbu je povela UNITA (uz potporu SAD‑a); 1979–88. jug Angole napadala je vojska Južnoafričke Republike (angolske snage podržavala je Kuba). Primirje je postig­nuto 1991. Na prvim slobodnim izborima 1992. pobijedio je J. E. dos Santos (MPLA), a UNITA nastavlja s gerilom; pristaje na primirje 2002. nakon smrti J. Savimbija (u građ. ratu 1975–2002. poginulih je više od 500 000). 2003. J. E. dos Santos reizabran je za vođu MPLA (pobjeđuje na parlamentarnim izborima 2008). Poč. 2007. A. je primljena u OPEC. Ustavnim promjenama 2010. učvršćen je autoritarni režim.