Američki građanski rat

Američki građanski rat, rat (1861–65) između sjevernih država federalne Unije SADa i 11 odcijepljenih južnih članica, koje su činile Konfederaciju. Sukob se zaoštrio na pitanju ropstva crnaca, protiv kojega se na Sjeveru razvio jak abolicionistički pokret. Kada je A. Lincoln, protivnik ropstva, izabran za predsj. SADa (1860), 7 južnih država odcijepilo se od am. Unije i osnovalo Konfederaciju (1861). Budući da je Lincoln odbio priznati legalnost toga čina, secesionisti su počeli s oružanim akcijama. Naknadno su se Konfederaciji pridružile još 4 države, dok su 23 (od 34) države SADa ostale vjerne Uniji. Južnjaci, predvođeni generalima Th. J. Jacksonom i R. E. Leejem, izvojevali su u početku nekoliko pobjeda. Međutim, Lincoln je odlučnim mjerama (podjela zemlje farmerima, 1862, oslobođenje robova, 1863) stekao široku podršku i od 1863. Sjever je, predvođen generalima U. S. Grantom, W. T. Shermanom i Ph. A. Sheridanom, nanio teške poraze južnjacima, koji su konačno kapitulirali kod Appomattoxa 1865.