Albanija

Albanija, država u JI Europi na Balkanskom poluotoku, dijelom uz Jadransko more; 28 748 km2, 3 130 000 st. Gl. grad Tirana; veći gradovi: Drač (Durrës), Vlora (Vlorë, Valona), Skadar (Shkodër). Pretežno brdovita; na S Prokletije, na JI Šarsko‑pindske planine. Obala niska, slabo razvedena. Klima u primorju mediteranska, u zaleđu kontinentalna i planinska. Rijeke: Bojana, Drim, Shkum­bin, Vjosa. Jezera: Maliq, Butrint, dijelom Skadarsko, Ohridsko, Prespansko. Vegetacija u primorju mediteranska, u unutrašnjosti šume i planinski pašnjaci. Stanovnici: Albanci (98%; Gegi, Toski), Arumunji, Turci, Grci, Makedonci, Srbi, Crnogorci. Stočarstvo (ovce, koze, goveda), zemljoradnja (žitarice, duhan, pamuk, vinova loza, masline); morsko i slatkovodno ribarstvo. Ležišta nafte i rafinerije (Cërrik), naftovod do Vlore; rudnici kromita, pirita, ugljena. Luke: Drač, Vlora. Gl. zračna luka Tirana. – U antici naseljena Ilirima; njihovu državu srušili Rimljani 168. pr. Kr. U 6. st. prodrli Slaveni. U 9–11. st. u sklopu bug. carstva, u 11. st. pod Bizantom i Normanima, u 14. st. kratko u sklopu države srp. cara Dušana. Potkraj 14. st. počeli nadirati Osmanlije, protiv njih vodio u 15. st. oslobodilačku borbu Skenderbeg. Nakon niza buna u 19. st., dolazi 1912. do sveopćeg ustanka protiv osman. vlasti. Na konferenciji u Londonu 1912. i Londonskim mirom 1913. potvrđena joj je samostalnost pod zaštitom velikih sila. Nakon razdoblja polit. nesređenosti vlast preuzima (1922) Ahmed‑beg Zogu, koji vlada kao kralj 1928–39, kad je A. okupirala Italija. Poslije tal. kapitulacije (1943) pod okupacijom Njemačke. U listopadu 1944. formirana je antifaš. privremena vlada na čelu s E. Ho­xhom, vođom KP Albanije. Za komun. vladavine E. Hoxhe (1945–85) uspostavljen je totalitarni režim. Savezništva su bila održavana s Jugoslavijom do 1948, potom sa Sovjetskim Savezom do poč. 1960‑ih i s Kinom do sred. 1970‑ih. Komun. diktatura dovela je do međunar. izolacije i neraz­vijenosti zemlje. Nakon Hoxhine smrti vlast pre­uzima Ramiz Alia. Provodi ograničenu liberalizaciju; pokraj 1990. uvodi višestranački sustav, a 1991. pobjeđuje na prvim izborima. Nakon pros­vjeda 1992. održani su novi izbori; na vlast dolazi Sali Berisha (potiče povezivanje sa zapadnim zem­ljama). Početkom 1997. na J Albanije došlo je do pobune i bezvlašća (s više od 1500 poginulih) te do međunar. humanitarne intervencije pod vodstvom tal. vojske. Nakon izbora 1997. premijer je postao Fatos Nano (do 1998, ponovno od 2002). U 1990‑im A. podržava težnje kosovskih Alba­naca za neovisnošću te pomaže djelovanje Oslobodilačke vojske Kosova (1999. prihvaća oko 440 000 izbjeglih Albanaca s Kosova). Od 2005. premijer je ponovo S. Berisha (2009. je reizabran). 2009. A. je primljena u NATO.