Trinidad i Tobago

Trinidad i Tobago, otočna država u JI dijelu Karipskoga mora, pred obalom Venezuele; 5128 km², 1 333 000 st. Gl. grad Port of Spain; veći gradovi: San Fernando, Arima. Sastoji se od otoka Trinidada i Tobaga. Klima tropska. Stanovništvo: crnci (38%), Indijci (40%), mješanci (20%), bijelci, Kinezi. Službeni jezik engleski, a govore se i španjolski i francuski. Protestanti (30%), katolici (26%), hinduisti (24%), muslimani (6%). Uzgaja se šećerna trska, kava, kakaovac, agrumi, banane. Stočarstvo, peradarstvo. Oko 45% površine pod šumama. Iskorištavaju se ležišta nafte, prirodnoga plina i asfalta (jezero Pitch na Trinidadu). Petrokem., farmaceutska i kem. ind.; šećerane, proizvodnja ruma (među najvećim izvoznicima u svijetu) i likera (angostura); tvornice cementa, preradba duhana. Turizam. Međunar. zračna luka Piarco (Trinidad). – Otoke T. i T. otkrio je Kolumbo 1498. Britanci su Trinidad okupirali 1797, a konačno im je pripao Amienskim mirom 1802. Do zabrane trgovine robljem 1843, na plantažama šećera radili su crnci dopremljeni iz Afrike. Na Tobagu su se mijenjali gospodari: Španjolci, Englezi, Nizozemci, Francuzi, a 1814. pripao je konačno Ujedinjenom Kraljevstvu. 1889. pripojen Trinidadu (kolonija T. i T.). 1958. T. i T. u sastavu su Zapadnoindijske Federacije, a 1962. proglasili su neovisnost i priključili se Commonwealthu. 1962–81. premijer je bio Eric Williams, vođa Narodnoga nacionalnog pokreta (PNM). 1970-ih aktivan je bio pokret za nezavisnost Tobagoa. Islamistički radikali pokušali su 1990. državni udar. Patrick Manning (PNM) bio je premijer 1991–95. i 2001–10. Dugotrajna polit. premoć PNM-a prekinuta je 2010. izbornom pobjedom oporbene koalicije; Kamla Persad-Bissessar postaje premijerka.