Tagọre, Rabīndranāth

Tagọre, Rabīndranāth (bengalski R. Thākur) (1861–1941), indij. književnik i filozof; jedan od tvoraca novoga knjiž. bengalskoga jezika, os. u lirici; svoje je pjesme sam prevodio na engleski, a mnoge je i uglazbio. Posrednik između Istoka i Zapada; utjecao na suvremenike (E. Pounda, W. B. Yeatsa). 1913. dobio Nobelovu nagradu. Zbirke pjesama: Pregršt pjesama(Gītāñjali); Vrtlar; roman Dom i svijet (ekraniziran); Gladno kamenje i druge priče; drame; eseji.