Sjeverna Irska

Sjeverna Irska, dio Ujedinjenoga Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske na S dijelu otoka Irske; 13 576 km², 1 685 267 st. (Irci, Škoti, Englezi). Najveći je dio S. I. bazaltni ravnjak nagnut prema jezeru Neagh u njegovu središnjem dijelu. Ravnjak okružuju gorja Antrim, Mourne (852 m) i Sperrin (683 m). Klima oceanska. Veće rijeke: Bann, Foyle i Erne. Velike površine pod livadama, pašnjacima i vrištinama. Najviše se uzgajaju zob, ječam, krumpir i lan. Stočarstvo i ribarstvo dobro razvijeno. Gl. grane industrije: brodogradnja (brodogradilište u Belfastu među vodećima u Ujedinjenom Kraljevstvu), tekstilna, zrakoplovna, strojarska ind. Gl. grad Belfast; veći gradovi: Londonderry i Bangor. Luke: Belfast, Londonderry, Larne. – S. I. obuhvaća područje većega dijela prastaroga Ulstera (keltski Uladh); u ranom sr. vijeku neovisno kraljevstvo; u 12. st. u vlasti Engleza. U 17. st. provedeno je tzv. plantažiranje Ulstera, kojim je najplodnija zemlja podijeljena engl. i škot. doseljenicima (protestantske vjere; oslanjali se na Veliku Britaniju), pa su se siromašni kat. Irci masovno iseljavali. U takvom pov. razvoju leže razlozi zašto se, nakon stvaranja Slobodne Irske Države 1921, protestantska većina stanovništva odlučila za uključenje u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nakon građ. rata u Irskoj 1922–23, ugovorom između Velike Britanije, Republike Irske i Sjeverne Irske priznate su postojeće granice između dviju Irski. Sjevernoj Irskoj priznata je ograničena autonomija s parlamentom i vladom; na čelu joj je brit. guverner. Kat. manjina zahtijevala je ekon. i polit. ravnopravnost, kojoj su se protestanti na vlasti oduprli. U sukob se uključila i Irska Republikanska Armija (IRA) koja terorističkim metodama nastoji postići ujedinjenje s Irskom. Njoj se suprotstavljaju pristaše ekstremnih protestanata. S izraženijim polit. nasiljem od 1969. u očuvanju reda bila je angažirana i brit. vojska. 1972. brit. je vlada suspendirala sjevernoirski parlament i vladu; time je Sjevernu Irsku stavila pod svoju izravnu upravu. Nakon višegodišnjih sukoba 1994. postignuto je primirje; slijedili su pregovori brit. i irske vlade te vodećih stranaka sjevernoirskih katolika (Sinn Féin i dr.) i protestanata (Ulsterska unionistička stranka i dr.). 1998. postignut je mirovni sporazum koji uključuje uspostavljanje regionalne polit. samouprave, razoružanje paravojnih skupina i dr. Sjevernoirska vlada uspostavljena je 1999. Mirovni proces poč. 2000-ih i dalje opterećuje djelovanje ekstremističkih skupina (samouprava je bila povremeno suspendirana). U sukobima 1969–2002. bilo je oko 3500 poginulih (pol. čine žrtve IRA-e). 2007. održani su izbori na kojima su najviše glasova dobili Demokratska unionistička stranka i Sinn Féin, te su postigli sporazum o podjeli vlasti.