Maršalovi Otoci

Maršalovi Otoci, država u Z dijelu Tihoga oceana (Mikronezija); 181 km², 60 000 st. Gl. grad Dalap-Uliga-Darrit (Majuro) na atolu Majuro. Sastoji se od 29 atola i 5 otoka poredanih u dva niza; Ratak na I i Ralik na Z. Gl. su atoli Kwajalein (16,4 km²; najveći atol na svijetu), Enewetak i Jaluit. Klima je tropska. Stanovnici Mikronežani. Službeni su maršalski i engl. jezik. Uzgaja se šećerna trska, kokosova palma, banane. Svinjogojstvo i peradarstvo; ribarstvo. Turizam. Međunar. zračne luke na atolima Majuro i Kwajalein. – Maršalove Otoke otkrio je Španjolac Álvaro Saavedra Cerón (1529); istražili su ih T. Gilbert i J. Marshall. Od 1885. njem. protektorat, od 1914. pod Japanom. U II. svj. r. osvojio ih SAD. Od 1947. pod upravom su SAD-a i starateljstvom UN-a (dio su Starateljskoga teritorija Pacifičkih otoka). Atoli Enewetak i Bikini služili su 1946–58. SAD-u za pokuse nuklearnoga oružja. Autonomni su od 1979 (proglašena je republika); Amata Kabua bio je predsj. od 1979. do smrti potkraj 1996. Neovisnost i obrambeni savez sa SAD-om ostvareni su 1986 (SAD je zadržao vojnu bazu za raketna istraživanja na dijelu atola Kwajalein). Član UN-a postali su 1991.