Čehoslovačka

Čehoslovačka, država nastala nakon raspada Austro-Ugarske 1918. Obuhvaćala je Češku, Moravsku, Slovačku, Sudete i dio karpatske Ukrajine. Drž. granice utvrđene su i međunarodno priznate mirovnim ugovorima u Versaillesu, Saint-Germain-en-Layeu (1919) i Trianonu (1920). Do 1935. predsj. Č. bio je T. G. Masaryk. U vanj. politici oslanjala se na Francusku, s kojom je 1924. sklopila voj. sporazum, a 1921. pristupila je s Rumunjskom i Kraljevinom SHS Maloj Antanti. Unitarnim ustrojem države sve nezadovoljniji postaju Slovaci, a od dolaska Hitlera na vlast u Njemačkoj (1933) i sudetski Nijemci. Nakon okupacije njem. snaga 1938, Č. (bez Sudeta) s Moravskom pretvorena je 1939. u njem. protektorat, dok je Slovačka stekla nominalnu neovisnost. Tijekom ratnih godina u Londonu je djelovala privremena vlada (E. Beneš) koja je surađivala sa Saveznicima. Po završetku II. svj. r. Č. je uspostavljena kao unitarna država u svojim predratnim granicama. Komun. režim uspostavljen je 1948 (uz potporu SSSRa); pokušaj njegove liberalizacije za A. Dubčeka 1968. završen je sovj. voj. intervencijom. Potkraj 1968. Č. je postala savezna republika koju su činile Češka (s Moravskom) i Slovačka. Od 1987. provode se reforme koje 1990. dovode do višestranačja (»baršunasta revolucija«) i preimenovanja države u Češkoslovačku Federativnu Republiku. 1992. dogovorena je drž. podjela na Češku i Slovačku (stupila na snagu 1. 1. 1993).